ВЕНГРЫ ХОРВАТИИ: ИСТОРИЧЕСКАЯ СУДЬБА И СОВРЕМЕННЫЙ СТАТУС

  • Марина Юрьевна Мартынова
    • Институт этнологии и антропологии им. Н. Н. Миклухо-Маклая РАН
Ключевые слова: Республика Хорватия, идентичность, этнический состав, национальные меньшинства, культурное многообразие, обеспечение прав, демография, население пограничья

Аннотация

В данной статье объектом исследования стало венгерское население Республики Хорватии. Показан процесс формирования диаспоры и причины изменения ее статуса на протяжении истории. Рассматриваются факторы, по мнению автора, воздействующие на идентичность хорватских венгров. В работе дается их демографический портрет, освещаются законодательные гарантии обеспечения прав национальных меньшинств и другие формы государственной поддержки в стране проживания, приводится информация о социально-политической активности, а также культурной, образовательной и просветительской деятельности венгров Хорватии. Приводятся факты, свидетельствующие о высоком уровне разработанности законодательной базы Хорватии в плане поддержания культурного многообразия страны, создания широкого спектра социально-бытовых условий, необходимых для поддержания и развития этнического самосознания у представителей национальных меньшинств, в том числе у венгров. Вместе с тем данные переписей населения Хорватии разных лет свидетельствуют о происходящем с 1910 г. постепенном сокращении здесь численности венгров. Отрицательная динамика объясняется не только изменением их статуса в государстве, проживанием на пограничье стран и культур, но и низкой фертильностью, а также миграционной подвижностью в силу экономических и иных причин, чаще всего не находящихся в прямой зависимости от запросов идентичности. Более того, венгерская идентичность становится дополнительным ресурсом при выборе молодым поколением наиболее перспективных жизненных стратегий. Социально-антропологический аналитический подход к анализу эмпирического материала позволяет выйти на уровень теоретического обобщения, выявить роль государственных границ как фактора воздействия не только на гражданскую идентичность, но и на формирование культурно-бытовых особенностей диаспоральных групп в результате постоянных контактов с иноэтничными соседями.

Литература

1. Дронов А. М. Место Военной границы в концепциях административно-политического устройства королевства Хорватии и Славонии в 40-70-е годы XIX в. Диссертация … к. и. н. М.: Инслав РАН, 2020. 223 с. (рукопись).
2. Катунин Д. А. Современное языковое законодательство Хорватии: становление и тенденции. Статья первая // Вестник Томского государственного университета. Филология. 2010. № 2 (10). С. 18-44.
3. Конституция Социалистической Федеративной Республики Югославии. Белград, 1974.
4. Мартынова М. Ю. Хорваты. Этническая история. XVIII-XIX вв. М.: Наука, 1988. 168 с.
5. Мартынова М. Ю. Венгры Воеводины: идентичность в фокусе демографии, политики, культуры // Ежегодник финно-угорских исследований. 2022. Т. 16. Вып. 3. С. 528-540.
6. Пилипенко Г. П. Адаптация сербских и словенских заимствований в речи воеводинских и прекмурских венгров // Ежегодник финно-угорских исследований. 2022. Т. 16. Вып. 3. С. 416-429.
7. Фрейдзон В. И. История Хорватии. Краткий очерк с древнейших времен до образования республики (1991 г.). СПб: Алетея, 2001. 318 с.
8. Jовић С. Етнографска слика славонске Воjне границе. Зборник Матице Спрске за књижевност и jезик. Нови сад, 1962 [1835]. Књ. 9-10. (изд. Беч, 1835, репринт Београд: Чигоjа штампа, 2004. 131 с.
9. Bognar A. Demografski razvoj Mađara na području današnje Hrvatske od najranijih vremena do danas’ / Bognár András. A magyarság népesedési fejlődése Horvátország mai területén a legrégibb időktől máig. Zagreb, 2016. 511 s.
10. Borozan D. Osnovni principi zaštite manjina u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1919-1921 // Dijalog povjesničara - istoričara. Kn. 2. Zagreb: Zaklada Friedrich-Naumann, 2000. S. 361-366.
11. Čepulo D. Pravo hrvatske zavičajnosti i pitanje hrvatskog i ugarskog državljanstva 1868-1918. - pravni i politički vidovi i poredbena motrišta // Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. 1999. Br. 49 (6). S. 795-895.
12. Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 g. Sarajevo: Državna štamparija, 1932. Цит. по: Dobrovšak 2014. S. 48
13. Dobrovšak L. Povijest nacionalnih i vjerskih zajednica u Hrvatskoj od 1868. do 1941. Godine // Četvrti hrvatski simpozij o nastavi povijesti. Agencija za odgoj i obrazovanje. Zagreb, 2014. S. 23-53.
14. Dugački V. “Manjinska posla” - Političko organiziranje češke i slovačke manjine.. // ČSP. 2012. br. 2. S. 389-413.
15. Heka L. Osam stoljeća hrvatsko-ugarske državne zajednice s posebnim osvrtom na Hrvatsko-ugarsku nagodbu. Szeged-Subotica: Pečuh, Baba Kiado, 2011. 101 s.
16. Institut Lizst-Mađarski kulturni centar u Zagrebu [сайт]. URL: https://culture.hu/hr/zagreb/o-nama
17. Janjetović Z. Deca careva, pastorčad kraljeva: Nacionalne manjine u Jugoslaviji 1918-1941. Beograd: INIS, 2005. 457 s.
18. Kocsis K., Kocsis-Hodosi E. Ethnic geography of the Hungarian minorities in the Carpathian Basin. Budapest: Geographical Research Institute, Research Centre and Earth Sciences. 1998. 241 p.
19. László H. M. Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj // Vijeće Mađarske nacionalne manjine grada Zagreba [сайт]. URL: https://www.zg-magyar.hr/madari-u-zg/udruge/drustvo-madarskih-znanstvenika-i-umjetnika-u-hrvatskoj
20. Mađarsko kulturno društvo «Ady Endre» [сайт]. URL: https://www.zg-magyar.hr/madari-u-zg/udruge/madarsko-kulturno-drustvo-ady-endre
21. Novak-Lukanović S. Some Yugoslav Experiences in Asserting Equality of the Nations and Nationalities in the Field of Education // Rasprave in gradivo. Treatises and Documents. No 18. Ljubljana-Marec: Institut za narodnostna vprašanja, 1986. S. 32-90.
22. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 1981 godini. Nacionalni sastav stanovništva po oрštinama. Konaćni rezultat // Statistićki bilten. Beograd. 1982. Br. 1295.
23. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku // Statistička izvješća 1469/2012. Statistical Report. Zagreb: Državni zavod za statistiku. Croatian Bureau of Statistics, 2013.
24. Popis 21. Stvorimo zajedno sliku Hrvatske. Konačni rezultati. Zagreb: Državni zavod za statistiku. Croatian Bureau of Statistics. 2022. S. 11 URL: https://narod.hr/wp-content/uploads/2022/09/Popis-2021._konacni-rezultati.pdf
25. Sedmo izvješće Republike Hrvatske o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, 2022. 175 s. (European Charter for Regional or Minority Languages. Seventh Periodical Report Presented to the Secretary General of the Council of Europe in Accordance with Article 15 of the Charter. CROATIA. Strasbourg-Zagreb: Council of Europe; Vlada Republike Hrvatske, 2022. 175 p.)
26. Sobolevski M. Nacionalne manjine u Kraljevini Jugoslaviji // Dijalog povjesničara - istoričara. Kn. 2. Zagreb: Zaklada Friedrich-Naumann, 2000. S. 396-410.
27. Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o zaštiti mađarske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Republici Mađarskoj // Narodne novine - Međunarodni ugovori. 1995. № 8.
28. Stanovništvo predratne Jugoslavije po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31.III.1931 godine - pregled po srezovima. Državni statistički ured, serija II, sveska 3. Beograd: Državna statistika, 1945.
29. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama // Popis 21. Stvorimo zajedno sliku Hrvatske. Konačni rezultati. Zagreb: Državni zavod za statistiku. Croatian Bureau of Statistics. 2022. S. 11 URL: https://narod.hr/wp-content/uploads/2022/09/Popis-2021._konacni-rezultati.pdf
30. Stanovništvo prema materinskom jeziku // Popis 21. Stvorimo zajedno sliku Hrvatske. Konačni rezultati. Zagreb: Državni zavod za statistiku. Croatian Bureau of Statistics. 2022. S. 13. URL: https://narod.hr/wp-content/uploads/2022/09/Popis-2021._konacni-rezultati.pdf
31. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama (Population by ethnicity, by towns and municipalities) // Popis 2011. Državni zavod za statistiku. Croatian Bureau of Statistics].
32. Statistićki godišnjak Jugoslavije 1989. Beograd, 1989.
33. Šišić F. Pregled poviesti hrvatskog naroda. Zagreb: Matica Hrvatska, 1962. 513 s.
34. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Vlada Republike Hrvatske [сайт]. URL: https://pravamanjina.gov.hr/nacionalne-manjine/nacionalne-manjine-u-republici-hrvatskoj/352
35. Ustav Socijalističke Republike Hrvatske // Ustav SFRJ, Ustav SRH, urednik Đuro Tepić. Zagreb: Narodne novine, 1974. P. 110-161.
36. Ustav Republike Hrvatske // Narodne novine. 1990. № 56.
37. Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske // Narodne novine. 1997. № 135. URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_12_56_1092
38. Ustav Republike Hrvatske (pročišćeni tekst) // Narodne novine. 2001. № 41. URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_05_41_705
39. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina // Narodne novine. 2002. № 155. URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_155_2532
40. Vijeće Mađarske nacionalne manjine grada Zagreba [сайт]. URL: https://www.zg-magyar.hr
41. Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj // Narodne novine. 2000. № 51. URL: https://www.zakon.hr/z/1851/Zakon-o-uporabi-jezika-i-pisma-nacionalnih-manjina-u-Republici-Hrvatskoj
Поступила в редакцию 2023-03-03
Опубликована 2023-12-27
Раздел
История, археология, этнография
Страницы
546-561